 |
| Home | Upute | Indeks pojmova | Popis izvora | Marin Getaldić | O nama |
Marin Getaldić |
|
Marin Getaldić (lat. Ghetaldus) rođen je 2. listopada 1568. godine u Dubrovniku. Njegovi roditelji
Maro Marinov Jakova Getaldić i Anica Andrije Restić, imali su još petero djece. Osnovno
obrazovanje dobio je od franjevaca, a učio je gramatiku, književnost, latinski i matematiku.
Nakon završetka gimnazije kao punoljetan vlastelin postao je član Velikog vijeća. Pretpostavlja
se kako se Getaldić zadržao u Dubrovniku dvije godine nakon završetka gimnazije kao činovnik.
U to je vrijeme samostalno proučavao matematičke spise i razgovarao s prijateljima o
matematičko-astronomskim problemima. Kratko je vrijeme oko 1590. godine radio i kao kapetan na Pelješcu gdje je kažnjen zbog olakog shvaćanja dužnosti. Vratio se u Dubrovnik i nastavio obavljati razne činovničke poslove. 1597. godine s prijateljem Marinom Gučetićem odlazi u Europu. Njemu je i posvetio jedno od svojih važnih matematičkih djela: Zbornik različitih problema koji je sadržavao 42 različita problema iz algebre i geometrije, a to je djelo kasnije potaknulo algebrizaciju geometrije. Odlazi u Rim i tamo sluša predavanja matematičara i astronoma Cristofora Clavija kojem je kasnije posvetio svoju raspravu Neki stavovi o paraboli. Sa svojim je profesorima prijateljevao i često s njima razgovarao o njihovim predavanjima i literaturi iz prirodnih znanosti. Zatim, 1598. godine odlazi u Englesku, a 1599. boravi u Belgiji gdje mu je ponuđeno profesorsko mjesto na sveučilištu u Louvanu, u to doba velikom sveučilištu, što je on odbija. 1600. godine u Parizu upoznaje velikog matematičara svoga vremena Franoisa Vitea. Vite mu je dao da prouči mnoga njegova neobjavljena djela, iskazavši tako divljenje prema Getalićevom talentu, te mu dopušta da neka njegova djela pripremi za tisak. Nakon toga odlazi u Padovu gdje sluša predavanja iz matematike, mehanike i astronomije slavnog Gaililea Gailileja. 1602. godine u Rimu objavljuje svoje dvije rasprave: Neki stavovi o paraboli i Unaprijeđeni Arhimed. U djelu o Arhimedu dao je egzaktne mjere mase nekih tekućina i krutih tvari. Nakon toga naglo odlazi iz Rima i danas se pretpostavlja da je bježao pred zakonom. Vraća se u Dubrovnik i gdje biva imenovan zapovjednikom Stona. Nekoliko godina kasnije završio je svoje kapitalno djelo Apolonije uskrsli u kojem je pokušao rekonstruirati Apolonijeva djela, a ideju za to mu je dao Vite koji se bavio istom problematikom. Tih se godina intenzivno bavio građenjem raznih fizičkih instrumenata eksperimentirajući po ugledu na Galileja, a posebno su ga zanimali optički instrumenti kao što je refraktorski teleskop. Sve do smrti 1626. godine radio je na raznim državnim poslovima. U Rimu je bio predložen za člana ugledne akademije Lincei, ali nije mogao biti izabran jer se nije znalo gdje se nalazi. S Marijom Sorkočević Getaldić imao je tri kćerke - Anicu, Franicu i Mariju. Marin Getaldić bio je najveći hrvatski matematičar toga vremena, jako cijenjen i u europskim krugovima. Osim matematike zanimala ga je i fizika, posebno optika. Parabolno ogledalo koje je sam konstruirao čuva se i danas u jednom londonskom muzeju. |
| Font 1 | Font 2 |